Infarkt miokarda (MI) je akutno nastajuće stanje koje karakterizira razvoj žarišta nekroze u miokardu zbog prestanka opskrbe mjesta kisikom.
Akutni koronarni sindrom (AKS) je kompleks simptoma koji omogućuje sumnju na ishemijske promjene u miokardu (MI, nestabilna angina). Dijagnosticira se na temelju sindroma boli i EKG znakova.
Rana dijagnoza, pravovremena hospitalizacija i uspješna hitna pomoć za infarkt miokarda značajno smanjuju stopu smrtnosti i invaliditeta te poboljšavaju rezultate daljnjeg liječenja.
Pomoć bolesniku kod kuće prije dolaska hitne pomoći
Mogućnost navigacije na vrijeme i pružanja adekvatne potpore pacijentu prije dolaska ekipe hitne pomoći značajno povećava njegove šanse za preživljavanje.
Prvu pomoć za infarkt miokarda treba pružiti odmah.
Algoritam radnji
- Odmah pozovite hitnu pomoć (u razgovoru s dispečerom što jasnije formulirati simptome, izraziti sumnju na infarkt miokarda, tako da na poziv dođe specijalizirana kardiološka ili reanimacijska ekipa).
- Omogućite pacijentu polusjedeći položaj (Povišen položaj gornje polovice trupa smanjuje predopterećenje srca).
- Pokušajte smiriti pacijenta (emocionalni i fizički stres povećava oslobađanje vazokonstriktora, što povećava ishemiju miokarda i povećava njegovu potrebu za kisikom).
- Osigurati opskrbu kisikom (otvoriti prozore, vrata, uključiti klimu).
- Skinite vanjsku odjeću i olabavite svu kompresiju tijela (kravata, remen, ogrlica itd.).
- Ako je moguće izmjeriti krvni tlak i izračunati puls... Uz tešku tahikardiju, uzmite "Anaprillin" 1 tab., Hipertenzija - "Captopril" 1 tab.
- Dati "PITAJ" (150-325 mg) ili klopidogrel (100 mg)... Učinak će biti brži ako se tablete žvakaju.
- Sublingvalno dati 1 tab. "nitroglicerin"... Ponovite uzimanje svakih 5 minuta (ali ne više od 3 doze).
- Do dolaska hitne pomoći zabranjeno je uzimanje nenarkotičkih analgetika!
Ako je pacijent iznenada izgubio svijest, prestao disati i nastupio zastoj srca, potrebno je prije dolaska liječnika obaviti kardiopulmonalnu reanimaciju:
- smjestiti bolesnika ležeći na leđima, zabaciti mu glavu unatrag, staviti valjak ispod vrata, ispružiti donju čeljust (sprječavanje opstrukcije dišnih putova jezikom);
- provjerite puls na karotidnoj arteriji;
- izvršiti neizravnu masažu srca i umjetno disanje s frekvencijom 30:2, ako zahvat izvodi jedna osoba, odnosno 15:1, ako su uključene dvije osobe. Pritiskom treba raditi brzo (100 u minuti), ritmično i dovoljnom snagom da se osigura minutni volumen;
- provjeravajte puls svake 2-3 minute.
Prijebolnička hitna pomoć
Standard dolaska EMF brigade u grad je 10 minuta, izvan granica grada - 20 minuta nakon prijave poziva u dispečerskoj službi. S obzirom na vremenske, epidemiološke i prometne prilike, vrijeme se može prekoračiti (ne duže od 10 minuta).
Prema protokolu, algoritam postupanja tima po dolasku do pacijenta uključuje:
- Uzimanje anamneze (ako je moguće).
- Po potrebi provođenje mjera reanimacije (mehanička ventilacija, kompresije prsnog koša, defibrilacija).
- Pregled i fizikalni pregled s procjenom stanja kardiovaskularnog i dišnog sustava.
- Registracija 12 EKG odvoda s ponavljanjem u 20 minuta.
Pulsna oksimetrija (pri zasićenosti ispod 95% - podrška kisikom maskom ili kroz nazalne kanile 3-5 l/min.).
- Odredite razinu troponina I, T u krvi (ako je dostupan prijenosni test).
- Omogućavanje venskog pristupa.
- Zapravo hitna medicinska pomoć:
- "Nitroglicerin" 0,5-1 mg svakih 10 minuta. S teškim sindromom boli, intravenozno kapanje pod kontrolom SBP (ne niže od 90 mm Hg);
- ublažavanje napada angine s narkotičkim analgeticima. Po mogućnosti "Morfin" 2-5 mg svakih 10-15 minuta do prestanka sindroma boli (ukupna doza ne veća od 20 mg);
- "ASK" 150-325 mg žvakaće, ako ga pacijent nije uzeo prije dolaska hitne pomoći;
- provođenje dvostruke antiagregacijske terapije - "Ticagrelor" 180 mg, u njegovoj odsutnosti, "Clopidogrel" se propisuje u dozi od 300 mg;
- beta-blokatori kratkog djelovanja - Propranolol, Metoprolol;
- smanjiti opterećenje miokarda snižavanjem krvnog tlaka i ispravljanjem hemodinamskih poremećaja.
Ako je moguće, preporuča se provesti trombolitičku terapiju za TLT (streptokinaza, alteplaza, aktiliza) u prehospitalnoj fazi. Ako se tromboliza može provesti unutar 2 sata od početka ishemijskih promjena (optimalno unutar 60 minuta), to može prekinuti razvoj nekroze u infarktu miokarda, smanjiti zahvaćeno područje i značajno smanjiti smrtnost. TLT nije učinkovit ako je prošlo više od 12 sati od početka napadaja boli. Također, postupak se ne izvodi uz prisutnost apsolutnih kontraindikacija: intrakranijalno krvarenje ili hemoragijski moždani udar u zadnja 3 mjeseca, maligna neoplazma mozga, aneurizma trbušne aorte sa sklonošću disekciji, krvarenje iz gastrointestinalnog trakta tijekom posljednjeg mjesec, hemostatski poremećaji.
Svi bolesnici s AKS-om hospitalizirani su na odjelu intenzivne njege specijalizirane kardiološke bolnice s mogućnošću izvođenja hitnih angiografskih i reperfuzijskih intervencija.
Što određuje uspješnost pružanja prve pomoći bolesniku s infarktom miokarda?
Kvaliteta pružanja prve pomoći pacijentu ovisi o mnogim čimbenicima:
- poznavanje osobe koja pruža pomoć, algoritma postupanja u slučaju srčanog udara, sposobnost izvođenja radnji reanimacije;
- vrijeme proteklo od napada do početka djelovanja;
- lijekovi i instrumentalna podrška (tonometar, "Nitroglicerin", "Aspirin");
- popunjenost timova hitne pomoći potrebnom opremom, lijekovima, kvalifikacijama osoblja;
- udaljenost od specijaliziranih kardioloških odjela.
Postoje i čimbenici koji pogoršavaju tijek srčanog udara, a time i smanjuju šanse za uspjeh:
- dob preko 70 godina;
- popratna patologija (dijabetes melitus, pretilost, patologija bubrega, raširena ateroskleroza, hiperkolesterolemija, hipertenzija);
- bezbolan početak ishemije ili atipična klinička slika;
- opsežni fokus nekroze (transmuralni MI) s kardiogenim šokom;
- pojava teških aritmija i poremećaja srčane provodljivosti.
Zaključke
Racionalno pružena prva pomoć bolesniku s IM izravno povećava pacijentove šanse za preživljavanje i smanjuje vjerojatnost daljnjih komplikacija.
Kako je svjetska praksa pokazala, mnogi se smrtni slučajevi događaju i prije dolaska specijaliziranih liječničkih timova.
Stoga je vrlo važno osposobiti pacijente da prepoznaju prve znakove napada i da si sami mogu pomoći na samom početku situacije. Svi rizični bolesnici trebaju se pridržavati liječničkih preporuka i pridržavati se načela zdravog načina života.
Također je važno informirati rodbinu bolesnika o tome kako prepoznati nastanak ishemije te o pravilima pružanja prve pomoći za srčani udar kod kuće.
